Opis
PREDGOVOR (Robert Barilla): Prije nego što Vas upoznam s Franom Pavlovom Franićem, vratit ću se u vrijeme od 1969. do 1971. godine, kada je prema istoimenoj knjizi Miljenka Smoje snimana kultna televizijska serija Naše malo misto, ili kako smo je svi zvali, Malo misto. Redatelj serije Danijel Marušić i snimatelj Branko Blažina, zajedno s ekipom renomiranih glumaca, napravili su jedno od najboljih i najpopularnijih djela hrvatske kinematografije koje je do sada bilo reprizirano devet puta. Iako je planirano snimanje ukupno trideset i tri epizode, snimljeno ih je samo trinaest, jer je sa samog vrha tadašnje vlasti stigla odredba o zabrani daljnjeg snimanja a protiv osme epizode Šporka posla ustao je i partijski komitet Trogira. Jednako je tako trebalo dosta čekati i na repriziranje serije nakon 1991. godine, jer je Miljenko Smoje bio nepodoban i novoj vlasti. Serija vremenski obuhvaća razdoblje neposredno pred Drugi svjetski rat, pa do prvih gospodarskih liberalizacija prema zapadu i vjerno prikazuje život u malom dalmatinskom mjestu, te ismijava ponašanje lokalnog stanovništva u svakodnevnim situacijama i sustavu nove vlasti. Prisjetimo se dogodovština dotura Luigia (Karlo Bulić), njegove Bepine (Asja Kisić), Roka Prča (Boris Dvornik), Načelnika (Vladimir Medar), Brice Dubrovčanina – Prisidnika (Miše Martinović), Postolara Fločuna – Sekretara (Anton Nalis), Anđe Vlajine (Zdravka Krstulović), Parona Antonja – Čimavice (Stjepan Štefi Pisek), Letizie (Milka Podrug-Kokotović), Kapitana Galilea (Emil Kutijaro), Stipe Parole (Petar Jelaska) i mnogih zapaženih gostujućih uloga poput Servantesa Tonča (Ivica Vidović).
Miljenko Smoje bio je čest gost otoka Brača. Imao je ovdje dosta prijatelja koje je spominjao u svojoj kolumni u Slobodnoj Dalmaciji, ali je manje poznato da je čitav niz situacija i likova za Naše malo misto doslovno preuzeo iz stvarnog života otoka. Tako je popularni pošćer Andrija Bombišta (Mirko Vojković), koji nas kroz prizmu amaterskog zapisivanja kronike svog mjesta uvodi u radnju svake epizode i kojem je Smoje dao jednu od glavnih uloga, u stvari Frane Pavlov zvani Franić iz Ložišća. Zbog toga se na početku svake epizode pojavljivao ložiški zvonik, a na početku prve epizode objašnjeno je kako je nakon pošćerove smrti “starčevu kroniku ukreja iz tinela, nešto je ka preinačija i razvodnija, izbacivši cile cilcate glave i godine, pa je plasira ka svoju, dalmatinski novinar Miljenko Smoje zvani Mali Marinko”.
Barba Franić je bio mjesni poštar, kako on kaže – poštar listonoša, uz to je bio i brijač, predsjednik ložiških ustanova, iseljenički konzul, režiser, glumac i umjetnik, a na sebe je preuzeo važan i odgovoran zadatak, da za buduće generacije zabilježi događaje koji se ne smiju zaboraviti i opiše tadašnji život u Ložišću. Svoje zapise nazvao je Sahranjena sjećanja i u njima se obraća generacijama koje će doći nakon njega, kako bi znale poštovati vrijednosti koje su mukotrpnim radom stvorili njihovi pradjedovi. Sjećanja barba Franića vjerojatno bi zauvjek ostala zaboravljena da ih nisam pronašao u svojim istraživanjima otoka Brača i pomogao im da stignu do onih kojima su bila i namijenjena – budućim generacijama. Zapise sam odlučio objaviti onako kako su i napisani u originalu, sa svim greškama i griješkama, jer jedino tako nose u sebi autentičnost vremena u kojem su nastali. Ovi su zapisi vrijedan dio baštine otoka Brača i ujedno slika svakog dalmatinskog mjesta tog vremena. U grafičkoj opremi knjige koristio sam i originalne stranice s ilustracijama koje je napravio Frane Pavlov Franić. Nemojte u ovoj knjizi tražiti humor iz serije Naše malo misto, već upoznajte našeg barba Franića i njegov život. Uvjeren sam da će pridobiti sve Vaše simpatije.
Sahranjena sjećanja ujedno su i četvrta po redu knjiga Zaklade “Otok Brač – negdje između mora i zvijezda”, koja djeluje u cilju istraživanja i očuvanja baštine otoka Brača. Prepuštam Vas zagubljenim sjećanjima jednog običnog malog čovjeka, koji nas uči da je jedini ispravan način građenja vlastite budućnosti onaj – da ne zaboravimo svoju prošlost.
